Mba 187 bịanyere aka na nkwekọrịta "akụkọ ihe mere eme". Mgbakọ Basel na-esetịpụ iwu maka mba ụwa mbụ na-ebufe ihe mkpofu dị ize ndụ na mba ndị na-abaghị uru. US na obodo ndị ọzọ agaghịzi enwe ike izipu ihe mkpofu rọba na mba ndị bụ akụkụ nke Mgbakọ Basel na abụghị ndị otu Organisation for Economic Cooperation and Development. Iwu ọhụrụ a ga-amalite n'ime otu afọ.
N'afọ gara aga, China kwụsịrị ịnakwere imegharị ihe site na US, mana nke a emeela ka mmụba nke plastic mkpofu na mba ndị ka na-emepe emepe - site na ụlọ ọrụ nri, ụlọ ọrụ ihe ọṅụṅụ, ejiji, nkà na ụzụ na ahụike. Otu Global Alliance for Waste Incineration Alternatives (Gaia), nke kwadoro nkwekọrịta ahụ, na-ekwu na ha achọtala obodo nta dị na Indonesia, Thailand na Malaysia nke "tụgharịrị ghọọ ebe mkpofu n'ime otu afọ." Claire Arkin, onye na-ekwuchitere Gaia kwuru, "Anyị chọtara ihe mkpofu sitere na US nke na-agbakọba n'ime obodo ndị dị na mba ndị a niile bụbu mpaghara ọrụ ugbo."
Ka akụkọ ndị dị otú ahụ gasịrị, e nwere nzukọ were izu abụọ nke lebara mkpofu rọba na kemikal na-egbu egbu na-eyi oké osimiri na ndụ mmiri egwu.
Rolf Payet nke UN Environment Programme kpọrọ nkwekọrịta ahụ "akụkọ ihe mere eme" dịka mba ga-edobe ebe mkpofu rọba na-aga ma ọ pụọ n'ókè ha. O jiri mmetọ rọba tụnyere “ọrịa na-efe efe”, na-ekwu na ihe dị ka nde tọn 110 nke rọba na-emerụ oke osimiri, na 80% ruo 90% nke ahụ sitere na isi mmalite ala.
Ndị na-akwado nkwekọrịta ahụ na-ekwu na ọ ga-eme ka ịzụ ahịa zuru ụwa ọnụ na-emepụta ihe mkpofu plastik ka ọ pụta ìhè na nhazi nke ọma, na-echebe ndị mmadụ na gburugburu ebe obibi. Ndị ọrụ gọọmentị na-ekwu na ọganihu a n'otu akụkụ n'ihi mmụba ọha na eze na-amụbawanye, nke akwụkwọ akụkọ na-akwado maka ihe egwu dị na mmetọ rọba.
"Ọ bụ ogbunigwe nke ụmụ chicks albatross nwụrụ anwụ na Pacific Islands nke afọ ha mepere na ihe plastik niile a na-amata n'ime. Na nso nso a, mgbe anyị chọpụtara na nanoparticles na-agafe ihe mgbochi ụbụrụ ọbara n'ezie, anyị nwere ike igosi na plastik adịlarị n'ime anyị, "Paul Rose, onye ndu National Geographic's Primal Seas njem iji chebe oke osimiri kwuru. Foto ndị na-adịbeghị anya nke whale nwụrụ anwụ nwere kilos nke ahịhịa rọba n'ime afọ agbaghakwara ọha mmadụ.
Marco Lambertini, onye isi oche nke gburugburu ebe obibi na ọrụ ebere anụ ọhịa WWF International, kwuru na nkwekọrịta a bụ ihe a na-anabata ma na kemgbe ogologo oge mba ndị bara ọgaranya agọnarị ibu ọrụ maka nnukwu mkpofu rọba. “Otú ọ dị, nke a bụ nanị akụkụ nke njem ahụ. Anyị na ụwa anyị chọrọ nkwekọrịta zuru oke iji merie nsogbu rọba zuru ụwa ọnụ, "Lambertini kwukwara.
Yana Dotsenko
Isi Iyi: